Prijave za upis djece u Dječji vrtić Dekanovec za pedagošku godinu 2026./2027. provoditi će se od 8.6.2026. do 19.6.2026. godine. Više informacija nalazi se u dokumentima u privitku i na web stranici vrtića www.djecjivrticdekanovec.hr
Dok se diljem Hrvatske sve češće govori o nedostatku kvalificiranih majstora i sve manjem interesu mladih za strukovna zanimanja, najmanja međimurska općina Dekanovec pokazuje kako se sustavnim poticanjem obrazovanja mogu postići iznimni rezultati.
Prema podacima ovogodišnjeg programa stipendiranja učenika obrtničkih zanimanja koji provodi Obrtnička komora Međimurske županije, upravo Dekanovec sa pet stipendista ima najveći broj stipendista u odnosu na broj stanovnika među svim gradovima i općinama Međimurja. Riječ je o podatku koji nadilazi statistiku i govori o snažnoj orijentaciji lokalne zajednice prema obrazovanju mladih za tražena i perspektivna zanimanja.
Ovogodišnji program stipendiranja dosegnuo je rekordan broj korisnika. Ugovore je primilo čak 266 učenika s područja Međimurske županije, što je najveći broj stipendista otkako se projekt provodi. Program traje već više od dva desetljeća i smatra se jedinstvenim primjerom suradnje lokalne samouprave, županije i obrtničkog sektora u Hrvatskoj.
Posebnu vrijednost dekanovečkog uspjeha daje činjenica da se radi o najmanjoj općini u Međimurju. Upravo zato broj stipendista u odnosu na ukupan broj stanovnika pokazuje koliko su mladi iz Dekanovca prepoznali mogućnosti koje nude obrtnička zanimanja te koliko ih u tome podržavaju njihove obitelji i lokalna zajednica.
Stipendija za učenike koji se obrazuju za deficitarna obrtnička zanimanja iznosi 800 eura godišnje, a financiraju je zajednički Međimurska županija te gradovi i općine iz kojih stipendisti dolaze. Cilj programa nije samo financijska pomoć učenicima, već i stvaranje kadrova koji će u budućnosti nositi gospodarski razvoj regije.
U vremenu kada se mnoge sredine suočavaju s iseljavanjem mladih i manjkom interesa za strukovna zanimanja, Dekanovec pokazuje da ulaganje u obrazovanje i poticanje obrtništva može dati konkretne rezultate. Velik broj stipendista po glavi stanovnika potvrđuje da upravo iz malih sredina često dolaze najveći primjeri odgovornosti prema budućnosti. Za Dekanovec to nije samo razlog za ponos, nego i potvrda da mladi prepoznaju vrijednost znanja, rada i zanata – temelja na kojima se oduvijek gradilo međimursko gospodarstvo.
Dokumentacija za JAVNI POZIV KORISNICIMA PRORAČUNA OPĆINE DEKANOVEC ZA DOSTAVU PRIJAVA ZA FINANCIJSKE POTPORE PROJEKTIMA I PROGRAMIMA ZA 2026. GODINU nalazi se u privitku.
U utorak, 28. travnja, Dekanovec je obilježio 138. godišnjicu rođenja svog legendarnog kantora, pučkog pjesnika, skladatelja, koreografa i kipara Florijana Andrašeca.
Tim povodom u Domu kulture otvorena je ovogodišnja izložba učeničkih likovnih, literarnih i tehničkih radova „Florijan i ja“. Na natječaj su pristigli radovi učenika iz Međimurja, ali i iz cijele Hrvatske te Mađarske. Ukupno je zaprimljeno 6 tehničkih, 25 literarnih i čak 80 likovnih radova iz 8 županija, uz sudjelovanje partnerske mađarske škole “Ištvan Fekete” iz Boršfe, koja provodi program hrvatskog jezika.
Općina Dekanovec još je 1998. godine pokrenula tradiciju održavanja okruglog stola posvećenog ovom velikanu. Načelnik Ivan Hajdarović najavio je daljnje aktivnosti usmjerene na stvaranje prepoznatljivog „brenda“ Florijana Andrašeca, pozvavši kolege iz cijele Hrvatske da prilikom imenovanja novih ulica razmotre upravo njegovo ime.
Grb Općine Dekanovec od 2003. godine, simbolično prikazuje Andrašecov umjetnički duh – u svijetloplavom polju srcoliko trokutastog štita nalaze se ukriženi crni klarinet i bijelo-srebrno pero.
Florijan Andrašec rođen je 1888. godine u Dekanovcu, gdje je i preminuo 1962. godine. Njegovo ime danas nosi Područna škola, dok je školski projekt „Florijan i ja“, pokrenut 2015. godine, usmjeren na očuvanje i promicanje njegova bogatog stvaralaštva.
U znak sjećanja, načelnik Hajdarović zapalio je svijeće kod spomen-obilježja i na Andrašecovu grobu, odavši počast jednom od najvažnijih čuvara međimurske kulturne baštine. Tom je prigodom istaknuo važnost Andrašecova doprinosa očuvanju kajkavske riječi i narodnog stvaralaštva, naglasivši njegovu trajnu ulogu u identitetu lokalne zajednice.