- Činjenica je da smo, kada se u obzir uzmu statistički kriteriji površine, broja stanovnika i prihoda, najmanji u Hrvatskoj. Ipak, statistika je jedno, a život nešto drugo - kaže načelnik Hajdarović
Portal eMedjimurje.hr od danas će, u serijalu 'Između Mure i Drave', svakodnevno pratiti aktivnosti međimurskih općina. Serijal razgovora s čelnicima jedinica lokalne samouprave u našem kraju započinjemo u najmanjoj međimurskoj općini, gdje je već šesti mandat zaredom načelnik Ivan Hajdarović.
Općina Dekanovec, međutim, ne samo da je najmanja u Međimurju, nego i u cijeloj Hrvatskoj. Upravo taj podatak bio je povod za naše prvo pitanje.
Često se može čuti da je u Hrvatskoj previše jedinica lokalne samouprave, pa tako i općina. Budući da je Općina Dekanovec statistički najmanja u Hrvatskoj kako iz svoje perspektive gledate na to?
- Činjenica je da smo, kada se u obzir uzmu statistički kriteriji površine, broja stanovnika i prihoda, najmanji u Hrvatskoj. Ipak, statistika je jedno, a život nešto drugo. Po mom mišljenju, temeljni kriteriji za ocjenu rada svake jedinice lokalne samouprave trebaju biti racionalnost i efikasnost. A u tome sigurno prednjačimo. U općini je zaposlena samo jedna osoba, dok ja načelničku dužnost obavljam volonterski. To nam, međutim, nije bila zapreka u realizaciji brojnih programa, komunalnom uređenju svih ulica u naselju, brendiranju imena kantora Florijana Andrašeca kroz niz različitih manifestacija, kao i povlačenju sredstava iz europskih fondova u čemu smo višestruko uspješniji od mnogih drugih.
Svojevremeno smo čak i proglašeni najbogatijom međimurskom općinom prema prihodu po stanovniku, ali to ipak nije realno. Naravno da bi nam dodatnih jedan ili dvoje zaposlenih pomoglo da u svim našim aktivnostima budemo još bolji, ali u financijskom smislu uvijek smo se držali toga da se pokrijemo onoliko koliko se možemo rasteći, a da to ne bude nauštrb kvalitete života naših mještana. Svaka sredina ima specifične potrebe koje se u nekom većem sustavu teško mogu prepoznati i da smo pripojeni nekoj drugoj jedinici mislim da ne bi ni približno postigli sve ono što smo u Dekanovcu ostvarili u proteklih 25 godina.
Što biste izdvojili među projektima realiziranim prošle godine i kakvi su planovi za 2019.?
- Nastavili smo s uređenjem komunalne i pješačke infrastrukture, pa je tako 600.000 kuna uloženo u proširenje te izgradnju pješačkih staza i oborinske odvodnje u Prvomajskoj i odvojku ulice Florijana Andrašeca. Ostaje nam još dovršetak druge strane spomenutih ulica i navlačenje asfaltnog sloja. Veseli me što taj projekt ide kraju, jer se radi o gusto naseljenom dijelu mjesta, gdje živi i dosta djece, pa će pješačke staze značajno pridonijeti njihovoj sigurnosti.
Jednako tako, raduje me što je uvođenje LED rasvjete u cijelom naselju pridonijelo ne samo boljoj osvijetljenosti mjesta noću, nego i značajnim uštedama na računima za struju, što otvara prostor da dio novca koji smo dosad trošili u tu svrhu preusmjerimo za druge namjene. Ljudi su razlog zbog kojeg sve radimo, jer prostor se može urediti i na najvišoj razini, ali bez ljudi on nema svrhu.Zbog toga posebnu pažnju posvećujemo mladim obiteljima, sufinancirajući boravak djece u vrtićima, prijevoz osnovnoškolaca i srednjoškolaca, financirajući prehranu učenika PŠ Florijana Andrašeca Dekanovec, udžbenike za učenike srednjih škola i stipendirajući studente. Tu je i pomoć za svako novorođeno dijete u iznosu od 1.000 kuna. Jedan od prvih projekata koji ćemo realizirati ove godine je uređenje dječjeg igrališta u sklopu Sportsko-rekreacijskog centra Mladost, a u mjestu tražimo još jednu lokaciju za takav sadržaj. Također planiramo završetak Spomen parka i uređenje poklonca Sv. Antuna.
Nakon što smo europskim sredstvima financirali izradu projektne dokumentacije novog vatrogasnog doma u sklopu poduzetničke zone, čekamo na početak realizacije ove investicije teške oko 3.500.000 kuna. To bi nam omogućilo da u postojećem objektu uredimo prostor za Dom zdravlja s ambulantom, ljekarnom i stomatološkom ordinacijom te dva velika trosobna stana u potkrovlju za potrebe zaposlenika. Odobrena su nam i sredstva potrebna za pripremu dokumentacije neophodne za izgradnju multifunkcionalne polivalentne sportske dvorane, a dugoročno je pred nama i veliki projekt aglomeracije.
Koliko vam u svemu tome može pomoći država?
- Budući da određuje okvire našeg djelovanja i drži ključeve centralne kase, država sasvim sigurno može učiniti mnogo. Pri čemu bi trebala voditi računa o tome da je u pitanju dvostrani proces, jer dok država određuje strateške pravce razvoja, mi u jedinicama lokalne samouprave dijelimo svakodnevicu s našim sumještanima i najbolje razumijemo njihove probleme i potrebe. Mali ljudi nikada nisu i ne smiju biti teret državi, nego središte njezinog interesa.
U razgovoru s kolegama iz cijele Hrvatske izračunali smo da bi dupliranje sredstava za lokalnu samoupravu svim općinama i gradovima omogućilo da u potpunosti podmire sve potrebe svojih sredina te u potpunosti preuzmu odgovornost za vlastiti razvoj. Nadam se da će izmjene Zakona o lokalnoj samoupravi, o kojima se već dugo govori, ići u tom pravcu.
